O Nama
Uvodne riječi o našem poslovanju.
Centar za kulturu “Trnovo” je jedina ustanova i organizacija na području opštine Trnovo koja djeluje na polju kulture. Osnovana je odmah po završetku Drugog svjetskog rata kao Dom kulture. Kao Centar za kulturu „Trnovo” djeluje od 2003. godine. U novije vrijeme u njenom sastavu djeluje Folklorna sekcija „Trnovo“, Ženska izvorna grupa „Trnovke“, Umjetnička radionica „EHO“ (gluma, klavir, solo i etno pjevanje). U organizaciji Centra od osnivanja pa do danas održan je veliki broj kulturnih manifestacija i događaja. Više…
Turizam
Trnovska regija je oduvijek bila pogodna za turizam i brojni su apartmani i hoteli izgrađeni na ovom području, pogotovo za vrijeme organizacije XIV Olimpijskih igara u Sarajevu. Moderni objekti sa funkcionalnim smještajnim kapacitetima izdigli su olimpijske planine Bjelašnicu i Jahorinu u sam vrh zimskog turizma u svijetu, gdje se i danas nalaze. Relativna blizina olimpijskog grada Sarajeva, ali i dobra putna komunikacija prema jugu, svrstala je ove planine u red najpoželjnijih destinacija u bivšoj Jugoslaviji.
Trenutno na području trnovske regije postoje hoteli:
- Hotel ”Vila Bella” Jahorina
- Hotel “Han” Bjelašnica
- Hotel “Bjelašnica” Bjelašnica
- Hotel „Maršal” Bjelašnica
Brojni su ugostiteljski objekti, restorani, kafići i kafane na području trnovske regije. Ugostiteljstvo je oduvijek bilo značajna djelatnost na ovom području. Pamte se legendarne kafane u Trnovu, koje su posjećivali omladina i radnici u prošlosti.Značajne su bile „Murgina kafana“, „Nevesinjka“, „Mošćanica“, „Partizan“, restoran „AS“ i mnoge druge.
Danas se na ovom području nalaze sljedeći ugostiteljski objekti:
- SUR Kafe gril „PEGGY“ Jahorina,
- Kafana „M“ Kijevo,
- Ugostiteljska radnja „Sport” Trnovo,
- Caffe „OAZA“ Trnovo,
- Ugostiteljska radnja „GURMAN“ Trnovo,
- Ugostiteljska radnja „SKY“ Trnovo,
- Ugostiteljska radnja „STEFANI“ Trnovo,
- Kafe bar „ICE“ Jahorina,
- Ugostiteljska radnja „Pivnica“ Trnovo,
- Roštiljnica „Sunčana dolina“ Jahorina,
- Kafana „Nevesinjka“ Trnovo,
- Kafe bar „DRUGARSKI KUTAK“ Jahorina,
- Seosko domaćinstvo „Med i mlijeko“ Trnovo,
- Kafana „U zmajevom gnijezdu“ Dejčići,
- „Kraljica Dujmovića“ Dujmovići,
- „Visočica“ Sinanovići,
- „Studeno vrelo“ Umoljani,
- „Koliba“ Umoljani,
- SUR Kafe bar „PEGGY“ Jahorina.
Seosko domaćinstvo „Med i mlijeko“
Seosko domaćinstvo „Med i mlijeko“ nalazi se u selu Turovi kod Trnova, u blizini magistralnog puta Sarajevo – Trnovo – Foča.Ovo domaćinstvo nudi tri dvokrevetne sobe,te gastronomske specijalitete po receptima trnovskog kraja iz prošlih vremena.Organizuju kolektivna druženja i izlete u saradnji sa planinarskim društvima i turističkom organizacijom Trnovo.
„Studeno vrelo“ Umoljani
Nalazi se na području sela Umoljani. Ovo seosko domaćinstvo se takođe izdvaja svojom gastronomskom ponudom i specifičnim ambijentom koji posjetioce ostavlja bez daha.
Vila „Bjelašnica“ Brda
Ova vila u etno stilu nalazi se na području sela Brda i u svojoj ponudi osim prenoćišta nudi i autohtona bosanska jela karakteristična za ovo područje. Prelijepi ambijent i seoska idila svakako će privući svakog putnika da navrati i osvježi dušu i tijelo.
„Koliba“ Umoljani
Etno restoran „Koliba“ se nalazi u selu Umoljani. U svojoj ponudi ima tradicionalna bosanska jela i pića, a predivan ambijent netaknute prirode trnovskog kraja će svakog posjetioca natjerati da ponovo dođe u ovaj kraj.
Pansion „Umoljani“
Ovaj pansion nalazi se u lijepom i mirnom području sela Umoljani, a izvanredan vazduh i poseban mir pružaju ugodnu klimu za odmor. Objekat je kapaciteta 30 ležajeva. Restoran ima 80 mjesta i prilaz automobilom, uz obezbijeđen parking. U restoranu se služi samo bosanska izvorna hrana koja se decenijama priprema na autentičan način kao i jela domaće proizvodnje te proizvodi iz sela.
Trnovo je mjesto koje je pogodno za brdski biciklizam, a planina Bjelašnica je nezaobilazna kada je brdski biciklizam u pitanju. Bjelašnica je prostrana visoravan blago nagnuta prema jugozapadu. Dužina ovog platoa od sjevera ka jugu iznosi 29, a od istoka ka zapadu 22 kilometra. Sa sjeveroistoka se ka jugozapadu sa prosječnih 1.500 spušta na 1.000 metara nadmorske visine i baš tamo vode brojne ture nakon što biciklisti, uspevši se preko Igmana, pređu prostor ski centra u Babinom dolu i savladaju uspon do Bijelih voda.
Start je često sa poznate destinacije ispred hotela Maršal, dokle, u želji da izbjegnu cestovni saobraćaj, dolaze automobilima. Bilo da se odabere put preko Dejčića ka Trnovu, spust do Šabića, a onda posjeta kanjonu Rakitnice ili dolinom Tušilskog potoka do Sinanovića, pa možda i dalje do Visočice ka Neretvi, posjetitelji će doživjeti puni ugođaj planine i ponijeti nezaboravne uspomene.
Klima je veoma promjenjiva, zna biti izuzetno oštra, a svoju ćud planina pokaže silovitim promjenama vremena u periodu od samo nekoliko sati, što treba imati na umu prilikom planiranja biciklističkih ili planinarskih posjeta planini. No, bez obzira na to, posjeta Bjelašnici još nudi puni doživljaj prirode, one iskonske, što znaju prepoznati i stranci koji je sve više pohode.
Za većinu bicklističkih tura na području općine Trnovo podloga je pretežno asfaltni put sa kratkim dionicama makdamskog puta. Za staze su rađene projektne dokumentacije na osnovu međunarodnih pravila za brdski biciklizam. Staze imaju značajnu turističku i rekreativnu vrijednost. A sezona vožnje traje od proljeća do jeseni.
Dobro poznate ture biciklistima su:
- Krupac – Dejčići – Trnovo – Krupac (dužina ture 51,6 km)
- Staza Babin Do – Amfiteatar (Javorov Do) – Ledićka krivina – Slana Bara – Sinanovići – Pervizi – Šabići – Bijele Vode – Babin Do (dužina staze 47,5 km)
- Staza Kolijevka – Lukavac – Stubo – Štini Do – Babin Do (dužina staze 8,09 km).
- Biciklistička staza Rakitnica – Dujmovići (dužina staze 21,74 km)
Priroda
Procjenjuje se da na području Trnova egzistira 2/3 biljnog svijeta Bosne i Hercegovine, što ovom području daje posebnu vrijednost u pogledu očuvanosti prirodne sredine i mogućeg razvoja na osnovu ovih potencijala.
Čitavo trnovsko područje oduvijek je bilo poznato po brojnim vrstama životinja. Ono je posebno bilo atraktivno i bogato krupnijom (lovnom) divljači, o čemu govore brojni putopisci, pjesme, motivi sa stećaka i drugi izvori.
Više…
Trnovo obiluje izuzetno čistim izvorima pitke vode, riječnim tokovima Željeznice, Rakitnice, Crne Rijeke, Bijele Rijeke te potocima Ljuštra i Širokarka,Lukavac,studeni potok I mnogi drugi.Izvor rijeke Bistrice takođe pripada Trnovu.
Na teritoriji Trnova je vododjelnica Jadranskog i Crnomorskog sliva. Vode Željeznice, Crne i Bijele Rijeke teku prema Crnom moru, a Rakitnica se ulijeva u Neretvu cijim koritom otice u Jadranskom more. Na svom putu provlaci se živopisnim kanjonom dužine 20km cija netaknuta priroda predstavlja pravu turisticku atrakciju za rijetke posjetioce.
Rakitnica
Rijeka Rakitnica je jedna od najvećih pritoka Neretve. Rakitnica je stvorila 26 km dug, neravan, prekrasan kanjon, koji razdvaja Bjelasnicu i Visočicu, pružajući se do jugoistoka Sarajeva. Kanjon rijeke Rakitnice je jedan od najdubljih klanaca Evrope, morfološki fenomen i idilično čudo divlje prirode, udaljeno samo 30 km od Sarajeva.
Cijelokupna dužina kanjona Rakitnice je stanište endemskih vrsta flora i faune. Početak kanjona Rakitnice se nalazi na nadmorskoj visini od 1120 metara, a njeno ušće u Neretvu je na nadmorskoj visini od 320 metara.
Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ljepoti i teškoj pristupačnosti, rijeka Rakitnica predstavlja pravi izazov za planinare, apliniste, ribolovce, ali i zaljubljenike u netaknutu i divlju prirodu. Medvjedi, vukovi, divlji veprovi, lisice i divlje koze nalaze svoje sklonište u ovom teško pristupačnom kanjonu nesvakidašnje ljepote.
32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drveća živi u ovom majušnom regionu Dinarskih Alpa. Kristalno čista voda Rakitnice, koju napajaju planinski potoci je pogodna za piće duž čitavog kanjona. Rakitnicu je moguće posjetiti i istraživati u periodu od maja do oktobra, turama koje polaze iz Sarajeva ili sa Olimpijskog centra na Bjelašnici. Maj i oktobar su za upoznavanje Rakitnice i njenih veličanstvenih vodopada najbolji period u godini.
Bjelašnica
Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, pripada dinarskom planinskom sistemu. Svojim najvećim dijelom pripada trnovskoj regiji. Susjedne planine su joj Igman sa sjeverne strane, koji se praktično naslanja na Bjelašnicu, te Treskavica i Visočica. Bjelašnica je prekrivena snijegom od novembra do maja, a nekada i u ljetnim mjesecima, što bi se moglo uzeti kao razlog po kojem je i dobila ime.
Prostorno se masiv Bjelašnice može podijeliti na tri dijela. Prvi je centralni masiv sa najvišim istoimenim vrhom (lokalni naziv Opservatorija) (2.067 m). U neposrednoj blizini je vrh Vlahinja (2.057 m). Na južnom dijelu je Krvavac (2.061 m). Na zapadu je Hranisava (1.964 m).
Najveći dio Bjelašnice građen je od srednjih i gornjih trijaskih krečnjaka i dolomita. Krečnjačko dolomitske mase ispucale su brojnim pukotinama, koje su predisponirale jake kraške procese, zbog kojih se padavine brzo gube u podzemlju, pa je planina skoro bezvodna. Za vrijeme diluvijalne glacijacije na Bjelašnici su bili glečeri, najviše razvijeni na njenoj sjevernoj strani. I danas ima tragova djelovanja tih glečera.
Pećina Megara, poznata još i pod nazivom Kuvija, nalazi se u zapadnom dijelu planinskog sklopa Bjelašnice (na sjeverozapadnoj padini brda Orlovca) i teritorijalno pripada općini Hadžići. Pećina Klokočevica ili Klokotnica nalazi se na istočnim padinama Bjelašnice, u blizini Babinog dola.
Bjelašnica je bila jedno od najznačajnijih borilišta za vrijeme Olimpijskih igara 1984. godine. Danas je uz Jahorinu najbolje skijalište u BiH i velika turistička atrakcija, koju posjećuju turisti iz čitavog svijeta.
Igman
Najviši vrh je Crni vrh (1.647 m). Tipična je kraška planina, izgrađena od tercijarnih vapnenaca i dolomita, koji su navučeni preko jursko-krednih flišnih slojeva. Na Igmanu ima brojnih kraških oblika poput škrapa, vrtača i uvala, preko kojih se mjestimično prostiru morenske naslage.
Teren Igmana je bezvodan, a vode se pojavljuju u vidu snažnih vrela u podnožju Igmana kao što je vrelo rijeke Bosne. Igman je područje najniže zabilježene temperature u regiji, −43°C što je posljedica čestih temperaturnih inverzija karakterističnih za ovo područje.
Igman je uz Jahorinu i Bjelašnicu bio jedna od planina na kojoj su se odigrale ZOI. Takmičenja u ski skokovima bila su možda i najatraktivnije takmičenje, a i danas skakaonice na planini Igman, iako devastirane, donose duh olimpizma. Igman pripada centralnoj Bosni i Hercegovini, a velikim dijelom se nalazi na području Trnova. To je valovita i šumovita visoravan, koja zahvata krajnji sjeveroistočni dio 30-ak km dugačke bjelašničke visoravni. Na sjevernoj strani ova se visoravan strmo spušta prema Sarajevskom polju (Ilidža i Hrasnica), a na zapadu prema dolini rijeke Zujevine (područje Hadžića), dok njegova južna strana pripada trnovskoj regiji.
Visočica
Visočica je planina u Bosni i Hercegovini, južno od Bjelašnice, najvišeg vrha Džamija 1.967 m. Na sjevernom dijelu pretežno se nalaze planinski pašnjaci, dok je južni dio obrastao šumom. Visočica čini prirodnu granicu između Središnje Bosne i Gornje Hercegovine. Rijeka Ljutaje s istočne strane odvaja od Treskavice, rijeka Neretvaodvaja je od Prenjas juga i jugozapada, a sa zapada i sjevera kanjon rijeke Rakitnice od Bjelašnice.
Najviši vrh na području trnovske regije je Vito (1.960 m). Na nadmorskoj visini od 1.691 m kod Velikog jezera nalazi se nekropola Poljices 49 stećaka (33 ploče, 10 sanduka i 6 sljemenjaka) koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
Na Visočici se nalaze naselja hrvatskih planištara koja datiraju od predturskih vremena i koja su još onda imala svog kapelana. To su bili planištariiz Donje Hercegovine koji su živjeli kao i planištari iz Gornje Hercegovine. Visočica je bila u vlasništvu humnjačkih Hrvata. Imali su posjede na koje su izlazili ljeti sa svojom stokom, a vremenom su brojne porodice ostajale i zimi te su nastala katunska naselja, a poslije i cijele porodične kuće.
Kazani
U blizini mjesta Turovi rijeka Željeznica, nakon nekoliko stotina metara mirnog toka, tiho ulazi u uski kanjon koji je sama rijeka izdubila u mekanom kamenu krečnjaku. Ovaj prirodni fenomen u trnovskom kraju poznat je kao Kazani. Uređeno izletište, čista rijeka i nesputana priroda na ovom lokalitetu, čine ga najpoznatijim trnovskim izletištem.
Iznad sela Turovi kod Trnova sastaju se Godinjski i Hrasnički potok koji čine rijeku Željeznicu, a nedaleko od svog nastanka rijeka je udubila svoje korito duboko 10 m, široko 2-4 m i dugo 150 m i napravila krečnjačku gredu – kazan, kroz koji voda pjeni, ključa baš kao u nekom velikom kazanu na vatri i zbog ove neobične pojave ljudi su ovo mjesto nazvali „Kazani”. Ljepotu egzibicija vode možemo zahvaliti malenom prostoru koji je uzak i nikako ne može odoljeti snazi vode čija snaga trajno ostaje u sjećanju posjetilaca.
Na tom mjestu svaki posjetilac se divi neobičnoj slici koju je plahovita planinska voda napravila u krečnjaku. Zbog toga je ovaj lokalitet postao istoimeno izletište. Kazani su i najatraktivnije mjesto u kanjonu rijeke Željeznice i time zaslužuju titulu prirodnog fenomena i značajne turističke atrakcije. Dovoljno suširoki da bi se unutar njih formirali slapovi i virovi u kojima se ogleda čistoća planinske rijeke.
Prašuma Ravna vala
Prašuma Ravna vala nalazi se na nadmorskoj visini od 1.280 do 1.450 metara na površini 45 ha. Geološka podloga je krečnjačko-dolomitska na kojoj su razvijena vrlo heterogena zemljišta (crnica, smeđe-krečnjačko zemljište, luvisol i dr.), što je jedna od odlika Dinarskog masiva, kojem planina Igman i Bjelašnica pripadaju.
Klima je planinska umjerenog alpskog tipa, sa jakom zimom i svježim ljetom. Šume pripadaju zajednici Abieti-Fagetum dinaricum Tregubov (Beus & Vojnikovići, 2002). Glavne šumske vrste su jela i bukva, ali se u primjesi javljaju smrča, javor i drugi lišćari. Osim drvenastih vrsta ovdje je zabilježeno preko 50 biljnih vrsta.
Na osnovu istraživanja koje je uključivalo istraživanje gljiva prašumskog rezervata „Ravna vala”, utvrđen je vrlo izražen diverzitet gljiva u prašumama. Konstatovane su neke vrste koje su vrlo rijetke, kao naprimjer: Bondarzewia montana, Ganoderma lucidum, Geastrum lageniforme, Hymenochaete cruenta, Ichnoderma resinosum, Meripilius giganteus, Soweribiella unicolor, Sparassis nemeci i trebalo bi ih zaštititi. Unutar prašume „Ravna vala“ registrovano je 35 vrsta lišajeva iz reda Lobario – Antitrichion i 29 vrsta mahovina iz reda Neckeretalia pumilae (Weckesser, M. & Višnjić, Ć. 2005).
365 ili 366 izvora na Treskavici
Jedan od fenomena karakterističan za područje trnovske regije je broj izvora na planini Treskavici. U narodu se prepričava da ih ima tačno koliko i dana u godini – 365. Prema legendi o utvari sa Treskavice, na Treskavici postoji 366 izvora – kao dana u prestupnoj godini. Zbog toga Treskavica predstavlja jedinstven fenomen u svijetu, kao planina sa najviše izvora. Brojni su podaci koji potvrđuju ovo, a neki od izvora su pomenuti i u literaturi, posebno u knjizi „Treskavica – biser prorode”, dr. Ljuba J. Mihića.
“Malo je koja planina u našoj zemlji bogata izvorima vode kao Treskavica. Po prostranim pejzažima Treskavice reklo bi se da svuda izviru bezbrojni izvori kvalitetne bistre, čiste i hladne planinske vode, neopisive ljepote. Zbog toga je ova planina drugačija od ostalih”.
Legenda o zmaju u Umoljanima
Legenda kaže kako je nekada davno, u vrijeme zmajeva, vila i čarobnjaka, stanovnike sela Umoljani svakodnevno napadao zmijoliki zmaj. Njegov vijugavi trag se i danas prepoznaje u dolini, a kroz njega teče Studeni potok. Prema predanju, tadašnji seljani su bili okupljeni na teferiču. Kada su ugledali aždaju-zmaja da vijuga kroz polje, pobjegli su na obližnje brdo Pošiljak. U strahu, zajedno sa hodžom, molili su se Bogu da ih spasi od ove nemani. Bog im je uslišio molitve i skamenio aždaju u stijeni, čiji se ostaci i danas mogu vidjeti. Ovo predanje kazuje da je aždaja izašla iz kanjona Rakitnice i vijugajući kroz polje došla do sela. Naziv Umoljani, selo je upravo dobilo prema ovoj legendi, jer su “umolili” Boga da okameni aždaju i spasi ih.
Više…
Kultura i istorija
Bogatstvo i raznolikost trnovskog kraja odlikuje se posebno u raznovrsnosti narodnih nošnji i običaja. Osnovne karakteristike narodnih nošnji su ukrašenost vezom, prirodni materijali i ručna izrada. Odjevni predmeti i ćilimi su se tkali na razboju/stanu. Košulje i ostalu odjeću karakteriše ručni vez.
Najznačajnija ustanova kulture u Trnovu u periodu nakon Drugog svjetskog rata bio je Dom kulture i narodni univerzitet čiju tradiciju baštini sadašnji Centar za kulturu „Trnovo“.
Više…
Prvu narodnu četvororazrednu osnovnu školu u Trnovu izgradile su i otvorile austrougarske vlasti davne 1889. godine. Ta školska zgrada, u svojim prvobitnim gabaritima postoji i danas.
Više…
U Trnovu je kroz istoriju postojao bogat vjerski život. Dok stećci širom trnovske regije svjedoče o bogatom i šarolikom vjerskom životu u srednjem vijeku, vjerski objekti (pravoslavne crkve i džamije) svjedoče o značaju vjere i suživotu na ovim prostorima.
Više…
Trnovska regija, kao zasebna cjelina na prelazu iz područja stare Hercegovine prema Sarajevu i srednjoj Bosni, prepuna je kulturnog i istorijskog naslijeđa. Trnovska sela, naročito u vremenima do 90-ih godina dvadesetog vijeka, odlikovala su se etnografskim naslijeđem pravoslavnog i muslimanskog življa, dok istorijski spomenici datiraju još od ranog srednjeg vijeka.
Više…
Prvi pisani tragovi o Trnovu datiraju iz turskih popisa stanovništva 1455. godine u Vrhbosni (današnje Sarajevo sa širom okolinom) koju su Turci osvojili 1436. godine. Srednjovjekovna pravoslavna crkva u Trnovu, koja se nalazila na uzvišenju Crkvine kod sela Milje, porušena je po njihovom dolasku.
Više…
Kao i u većini nekropola u BiH uz nekropole se vezuju i nadgrobni spomenici novijeg ukopa.
Više…
Kalendar objava
| P | U | S | Č | P | S | N |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Najpopularniji članci
- Културно-умјетнички програм (1.738)
- програмски алати (1.546)
- Sportske i kulturne aktivnosti povodom Petrovdana (1.422)
- U Trnovu otvorena tri mini pogona za preradu drveta (1.356)
- ODLICAN POČETAK SEZONE (1.224)
Komentari članaka