Biljni svijet
Procjenjuje se da na području Trnova egzistira 2/3 biljnog svijeta Bosne i Hercegovine, što ovom području daje posebnu vrijednost u pogledu očuvanosti prirodne sredine i mogućeg razvoja na osnovu ovih potencijala.
U vegetacijskom pogledu, ovo područje pripada oblasti sa najvišim mogućim stepenom vegetacijske i ekološke raznolikosti.Na travnatim površinama koje se protežu uz rijeke na području regije, zatim na livadama i pašnjacima, nalaze se različite vrste ljekovitog bilja : Colchium autumenale (mrazovac), Hypericum perforatum (kantarion), Equisetum arvense (preslica), Mentha piperita (nana), Matricaria chamoilla (kamilica), Atropabelladona (velebilje), Genitiana lutea (lincura), Achillea millefollum (kunica), Thimus serpyllum (majčina dušica). Mentha piperita (nana) i Matricaria chamoilla (kamilica) se mogu plantažno uzgajati.
Domaćim naučnicima i ljubiteljima prirode i njenih ljepota pažnju su privukle mnoge endemične i reliktne biljke, koje rastu na ovom području,a čiji potencijal nije dovoljno iskorišćen.Najznačajnije endemične biljke ovog prostora su runolist, lincura,bosanska mišjakinja, dinarski rožnac, Sendtnerov pucavac, planinski jablan, dinarska kandilka, narcisocvijetna šumarica, planinski ljutic,bosanska repnica, planinska ljubica, dvocvijetna ljubicica, šumski ljiljan, bosanski ljiljan, durdica, bosanski kacun i mnoge druge.
Šume
Na području Trnova razvile su se, zavisno od nadmorske visine geološkog supstrata i tipova zemljišta, slijedeće klimatogene zajednice:
- šume hrasta kitinjaka i običnog graba,
- brdske šume kitinjaka,
- šume bukve brdskog pojasa,
- šume bukve i jele,
- subalpinske šume,
- klekovina krivulja
Na podrucju izdvajajuse tri pojasa, i to: lišićarski, četinarski i travni. Lišćari dopiru do 1300 m nadmorske visine, dok se četinari vide do 1600 m. Ovo je gornja granica visoke šume, koja sa povećanjem visine prelazi u klekovinu ili je većim dijelom zamjenjuje travni sprat. Najviši planinski grebenovi prekriveni su travnim pokrivačem ili su najčešće gole krške stijene. Prema tome, visinu šumskih pojaseva uslovljava geološki sastav, reljef i klima.
Životinjski svijet
Čitavo trnovsko područje oduvijek je bilo poznato po brojnim vrstama životinja. Ono je posebno bilo atraktivno i bogato krupnijom (lovnom) divljači, o čemu govore brojni putopisci, pjesme, motivi sa stećaka i drugi izvori. Još su austrijski putopisci u ovom području otkrili pravi lovni raj sa bogatstvom medvjeda, vukova, divljih svinja, divokoza, srna, tetrijeba, kao i bogatstvo sitnije divljaci: lisica, zec, lještarka, jarebica, šljuka, te divljih ptica močvarica na jesenskom i proljetnom preletu i boravku.
Tu je i veoma bogata fauna vodozemaca, gmizavaca, ptica i insekata. Od vodozemaca izdvaja se prisustvo tritona (vodenjaka),vrste daždevnjaka koja je ugrožena vrsta, a od gmizavaca-zmija najpoznatiji je poskok.
Prostor Trnova predstavlja idealno stanište za mnogobrojne vrste sitne i krupne divljači. Prije svega treba istaći da je ovaj prostor poznat po zastupljenosti divokozje divljači, uglavnom na masivima planineTreskavice, tako da Trnovo u ovom pogledu, spada među rijetke u BIH pa i šire. Pored toga, gotovo cijelo područje predstavlja lovište za srneću divljač, medvjeda, zeca, vuka, lisicu, kao i neke druge vrste divljači.
I pernata divljač je zastupljena na ovim prostorima, od čega je možda najinteresantnije spomenuti divlju patku I tetrijeba.Treskavica je rijetko područje gdje se u prirodnom okruženju može pronaći stanište bjeloglavog supa,ugrožene vrste u svijetu.